Moderna tehnologija u ulozi edukatora i podsjetnika za redovito uzimanje terapije Hrvatska

Moderna tehnologija u ulozi edukatora i podsjetnika za redovito uzimanje terapije

U današnje doba bolesnici žele biti educirani o svojoj bolesti i načinu liječenja što nažalost često koriste oni koji žele promovirati metode izvan standardne medicinske struke. Zbog toga je potrebno bolesniku omogućiti da umjesto „Google doktora“ na svom omiljenom ekranu može dobiti njemu prilagođene medicinske informacije iz provjerenog izvora. Ujedno je potrebno da liječnik koji vodi terapiju također bude upoznat s tim informacijama kako bi mogao odgovoriti bolesniku na njegove upite.
Iz navedenih razloga, sve je veći broj aplikacija za pametne mobilne uređaje (mobilni telefoni, tableti) usmjerenih na rješavanje jednog ili više navedenih problema. Sve češće se pojavljuju lijekovi s QR kodom koji nakon očitavanja koda mobitelom usmjerava bolesnika na strukturiranu edukaciju o načinu uzimanja lijeka ili detaljima svojstva lijeka prema odobrenoj uputi za korisnika. Uz to postoje i aplikacije prilagođene potrebama bolesnika s određenom bolesti kao na primjer aplikacije za astmu koje omogućuju pristup informacijama o astmi, peludnom kalendaru, načinu uzimanja pojedinih lijekova, određivanju podsjetnika na vrijeme uzimanja lijeka, vođenju dnevnika astme i pisanog plana za liječenje astme.

 

 

Inhalacijska terapija

Inhalacijska terapija temelj je modernog liječenja kroničnih plućnih bolesti kao što su astma (1), kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) (2) i sindrom preklapanja astme i KOPB-a (SPAK) (3). Ona se zasniva na topičkoj primjeni lijekova u dišnom sustavu gdje je njihov terapijski učinak najveći uz izbjegavanje ili barem značajno smanjivanje neželjenih sustavnih učinaka na druge organe i organske sustave. Uz navedeno, prednost takve primjene lijekova također je njihov brži početak djelovanja. Uzevši to u obzir, danas se dugoročna parenteralna ili peroralna primjena kortikosteroida i bronhodilatatora u liječenju ovih bolesti smatra liječničkom pogreškom zbog nepovoljnog omjera koristi i štete takvog liječenja.

Adekvatna primjena inhalacijske terapije zahtjevnija je od primjene sustavnog liječenja. Kako bi se postigao njezin potpuni učinak potrebno je poznavati moguće probleme i pogreške u primjeni lijekova te trajno raditi na njihovom ispravljanju. To omogućava primjerena edukacija bolesnika i redovita kontrola bolesnikove sposobnosti adekvatnog uzimanja lijeka. Unatoč tomu, rezultati ispitivanja ukazuju da preko 25% bolesnika nije bilo niti minimalno educirano u načinu primjene inhalatora.

 

Suradljivost s inhalacijskom terapijom

Stupanj suradljivosti s inhalacijskom terapijom znatno je manji od onog s peroralnom terapijom te se smatra da je nesuradljivost uzrok neadekvatne kontrole bolesti u preko 50% slučajeva.  Postoji nekoliko oblika nesuradljivosti, a prvi od njih je svjesna nesuradljivost gdje bolesnik uslijed svojih uvjerenja i stavova zaključi kako više nije potrebno redovito uzimati preporučenu terapiju. Najčešći uzrok tomu je bolesnikovo nepriznavanje vlastite bolesti i nepovjerenje u dugotrajnu primjenu kortikosteroida. Oba se problema mogu prepoznati i na vrijeme korigirati edukacijom i objašnjenjem prirode bolesti.

Drugi oblik nesuradljivosti je nesvjesna nesuradljivost. To se događa kada bolesnik smatra da redovito uzima lijek, ali se to u stvarnosti ne događa. Ona se opet može javiti iz dva razloga. Prvi je preskakanje doza lijeka bez želje da se to stvarno i dogodi (zaboravljivost) te se može popraviti redovitim podsjećanjem bolesnika na vrijeme za primjenu terapije. Drugi uzrok nesvjesne nesuradljivosti povezan je isključivo s inhalacijskom terapijom. To je neadekvatno inhaliranje lijeka pri čemu lijek ne uspijeva doći do ciljnog mjesta djelovanja i samim time izostaje terapijski učinak, a bolesnik smatra da je pravilno uzeo lijek. Navedeni je problem ujedno i najznačajniji negativni čimbenik inhalacijske terapije te se na njega moramo usmjeriti ukoliko želimo postići njezinu (čiju?, na što se to odnosi? Terapija?) potpunu učinkovitost terapije (ako se odnosi na terapiju onda to dodati i izbaciti zamjenicu). To se postiže adekvatnim izborom inhalatora, pravilnom edukacijom bolesnika, redovitim kontrolama tehnike te učinkovitošću uzimanja preporučene terapije uz pravovremene korekcije uočenih problema (4).

 

 

Značaj edukacije u poboljšanju suradljivosti

Moderni pristup bolesniku mijenja naše poglede na način postizanja suradljivosti sve više uključujući aktivno bolesnika kako u odabir terapije, tako i u kontrolu bolesti, definiranje i postizanje ciljeva liječenja. To se vidi i iz evolucije termina koji se koriste za definiranje suradljivosti. Termin „compliance“ (udovoljavanje, popustljivost, pokoravanje) koji bolesnika stavlja u potpuno pasivni položaj davno je zamijenjen terminom „adherence“ (privrženost, prianjanje, pridržavanje) koji definira bolesnika kao aktivnijeg sudionika procesa liječenja koji shvaća prirodu bolesti i značaj pravilnog uzimanja terapije. Danas se i on sve više zamjenjuje terminom „concordance“ (suglasnost, slaganje) koji osim aktivnog sudjelovanja bolesnika u praćenju terapijskih preporuka podrazumijeva i aktivno sudjelovanje bolesnika u donošenju odluke o ciljevima liječenja i načinu njihova postizanja.  Kako bi se postiglo navedeno, potrebno je podići razinu educiranosti bolesnika o prirodi bolesti, mogućnostima liječenja te prednostima i manama pojedinih terapijskih pristupa. Za to je potrebno odvojiti znatno više vremena od onoga koji danas imamo na raspolaganju u kontaktu liječnika ili medicinske sestre s bolesnikom. Važno je naglasiti da samo primjereno educiran bolesnik može aktivno sudjelovati u svom liječenju što u konačnici dovodi do znatno bolje suradljivosti. Za rješenje tog problema danas se sve više koristi moderna informatička tehnologija koja može uštedjeti vrijeme potrebno za pružanje informacija bolesniku i ubrzati/olakšati njegovu edukaciju.

 

 

Edukacija u informatičkoj eri

U današnje doba bolesnici žele biti educirani o svojoj bolesti i načinu liječenja što nažalost često koriste oni koji žele promovirati metode izvan standardne medicinske struke. Zbog toga je potrebno bolesniku omogućiti da umjesto „Google doktora“ na svom omiljenom ekranu može dobiti njemu prilagođene medicinske informacije iz provjerenog izvora. Ujedno je potrebno da liječnik koji vodi terapiju također bude upoznat s tim informacijama kako bi mogao odgovoriti bolesniku na njegove upite.

Iz navedenih razloga, sve je veći broj aplikacija za pametne mobilne uređaje (mobilni telefoni, tableti) usmjerenih na rješavanje jednog ili više navedenih problema. Sve češće se pojavljuju lijekovi s QR kodom koji nakon očitavanja koda mobitelom usmjerava bolesnika na strukturiranu edukaciju o načinu uzimanja lijeka ili detaljima svojstva lijeka prema odobrenoj uputi za korisnika. Uz to postoje i aplikacije prilagođene potrebama bolesnika s određenom bolesti kao na primjer aplikacije za astmu koje omogućuju pristup informacijama o astmi, peludnom kalendaru, načinu uzimanja pojedinih lijekova, određivanju podsjetnika na vrijeme uzimanja lijeka, vođenju dnevnika astme i pisanog plana za liječenje astme. Jednostavno upućivanje SMS-a s podsjetnikom za uzimanje terapije je u jednom istraživanju povećalo suradljivost s 40 na 72 % (5), a učinak je bio izraženiji kod mlađe populacije i ljudi sklonijih uporabi mobilnih aplikacija. Komunikacija SMS-om pokazala se učinkovitijom od poziva sestre ili liječnika s istom porukom (6) i dovela je do poboljšanja suradljivosti, kvalitete života i kontrole bolesti praćene ACT testom (7). Primjenom mobilnih aplikacija za praćenje astme može se postići značajno poboljšanje kvalitete života bolesnika, poboljšanje kontrole astme i smanjenja broja egzacerbacija i neplaniranih posjeta liječniku (8) uz olakšanje komunikacije između bolesnika i pružatelja zdravstvene usluge (liječnika ili sestre) (9). Takve aplikacije mogu pomoći u rješavanju problema suradljivosti uz postizanje današnjeg ideala liječenja u kojem je bolesnik u središtu te u ostvarivanju suglasja liječnika i bolesnika o načinu liječenja uz personalizirani pristup. Njihov značaj je zauzeo tolike razmjere da se već razmišlja i o kontroliranom pristupu odobravanja takvih aplikacija sukladnom postupku odobravanja uputa za primjenu lijeka dovodeći ih u razinu medicinskog pomagala.

 

Zaključak

Edukacija bolesnika temelj je postizanja primjerene suradljivosti u liječenju inhalacijskom terapijom. Moderna tehnologija omogućuje bolesniku jednostavnu dostupnost provjerenih strukturiranih informacija o bolesti i načinu liječenja kao i primjeni pojedinih oblika inhalatora. Sve veći broj bolesnika želi brzu i relevantnu informaciju kada mu ona zatreba te su naučeni u svakodnevnom životu tu informaciju pribavljati putem mobilnih uređaja. Takve je bolesnike poželjno usmjeriti na provjerene i kvalitetne aplikacije s ažuriranim medicinskim informacijama koje će se koristiti kao temelj komunikacije između liječnika i bolesnika. Bolesnike koji nisu skloni modernim tehnologijama i dalje će se educirati na klasični način uz napomenu da bolesnici koji žele i prakticiraju moderan način edukacije postižu značajne rezultate u poboljšanju suradljivosti i kontrole bolesti.  Zbog toga bi i liječnik i bolesnik trebali biti upoznati s tim mogućnostima te ih koristiti u postizanju suglasja pri liječenju bolesti.

 

Literatura:

  1. Global Strategy for Asthma Management and Prevention, Global Initiative for Asthma (GINA) 2015. Available from: http://www.ginasthma.org/.
  2. Global Strategy for the Diagnosis, Management and Prevention of COPD, Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease (GOLD) 2016. Available from: http://www.goldcopd.org/.
  3. Asthma COPD and Asthma – COPD Overlap Syndrome (ACOS) 2015. Available from: http://www.goldcopd.org/.
  4. Capstick T, Clifton I. Inhaler technique and training in people with chronic obstructive pulmonary disease and asthma. Expert rev resp med 2012;6:91-103.
  5. Wang K, Wang C, Xi L et al. A randomized controlled trial to assess adherence to allergic rhinitis treatment following a daily short message service (SMS) via the mobile phone. Int Arch Allergy Immunol 2014;163:51-58
  6. Baptist AP, Thompson M, Grossman KS et al. Social media, text messaging, and email preferences of asthma patients between 12 and 40 years old. J Asthma 2011;48:824-830
  7. Prabhakaran L, Chee WY, Chua KC et al. The use of text messaging to improve asthma control: a pilot study using the mobile phone short messaging service (SMS). J Telemed Telecare 2010;16:286–290
  8. Licskai C, Sands TW, Ferrone M. Development and pilot testing of a mobile health solution for asthma self-management: asthma action plan smartphone application pilot study. Can Respir J 2013;20:301-306
  9. Haze KA, Lynaugh J. Building patient relationships: a smartphone application supporting communication between teenagers with asthma and the RN care coordinator. Comput Inform Nurs 2013; 31:266–271, quiz 272-263

 

Mr.sc. Žarko Vrbica, dr.med

specijalist internist-pulmolog

OB Dubrovnik

 

PRES0009HR052016, 10/2016., vrijedi do 10/2017.

Samo za zdravstvene radnike.
Ovo je nepromotivni članak s ciljem razmjene znanstvenih informacija.

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..