Zdravlje očiju - suho oko (stručne informacije i korisni materijali za ljekarnike povodom 10. hrvatskog dana ljekarni) Hrvatska

Zdravlje očiju - suho oko (stručne informacije i korisni materijali za ljekarnike povodom 10. hrvatskog dana ljekarni)

Povodom 10. hrvatskog dana ljekarni, Sekcija za javno ljekarništvo Hrvatskog farmaceutskog društva pripremila je stručne materijale za ljekarnike, tekstove i tablice s popisom svih umjetnih suza na tržištu, te upitnik o suhom oku koji ljekarnici mogu iskoristiti u radu s pacijentima...

 

Suho oko je multifaktorijalna bolest suza i površine oka koja rezultira simptomima nelagode, poremećaja vida, te nestabilnosti suznog filma s mogućim oštećenjem površine oka. Povezana je s povećanom osmolarnošću suznog filma i upalom površine oka.

Sindrom suhog oka razlikuje se prema težini, trajanju i etiologiji. To je kronična bolest, čiji simptomi mogu biti prisutni stalno ili povremeno.

Kod većine bolesnika vid nije ugrožen već se javlja nejasan, zamagljen vid i neugodni simptomi iritacije čiji intenzitet se pojačava na kraju dana.

Sve dobne skupine mogu imati simptome suhog oka poput: osjećaja stranog tijela u oku, iritacije, suhoće oka, crvenila, žarenja, svrbeža, suzenja, sluzavog iscjetka, fotofobije i zamagljenog vida.

Simptomi suhog oka nisu specifični, već su slični (tj. preklapaju se) drugim bolestima površine oka kao što je alergijska reakcija očiju.

Premda se simptomi smanjuju i stanje poboljšava liječenjem, bolest obično nije izlječiva.

Postoje različiti podaci koji govore o učestalosti suhog oka među bolesnicima. Epidemiološke studije ukazuju da je učestalost suhog oka u općoj populaciji od 7,8 do 33,78 %, zavisno o dijagnostičkim kriterijima i metodama koje su korištene u tim studijama.

 

 

Sindrom suhog oka vrlo je čest kod bolesnika koji boluju od šećerne bolesti. Mogući mehanizmi nastanka sindroma suhog oka uključuju smanjeno lučenje inzulina, neuropatiju suznih žlijezda i površine oka, oštećenje krvnih žilica oka i sustavni poremećaj hiperosmolarnosti. Kod bolesnika oboljelih od šećerne bolesti učestalost sindroma suhog oka je između 15.4% i 82%.Kod bolesnika koji pate od uznapredovale dijabetičke retinopatije uočeni su teži simptomi suhog oka.

Proturječni podaci dostupni su kada se radi o NHL-u (hormonskom nadomjesnom liječenju); učinak ovisi o dozi estrogena, te je također bitna dob bolesnice u trenutku započinjanja liječenja. Estrogen u fiziološkim dozama podupire funkciju suznih žlijezda i štiti površinu oka kod mlađih bolesnica, no u višim dozama i/ili kombinaciji s drugim nadopunama hormona može izazvati upalu.

U studiji o utjecaju sindroma suhog oka na kvalitetu življenja, uočena je smanjena kvaliteta života kod bolesnika, bez obzira na težinu prisutnih tegoba (težak oblik suhog oka usporediv je prema sniženju kvalitete života sa tegobama koje izaziva umjerena angina pectoris). Uočeno je kako postoji snažna veza između sindroma suhog oka, anksioznosti i depresije.

Osim sustavnih lijekova i lokalni pripravci za liječenje bolesti oka, posebice ako se ti pripravci koriste često (više od 4 kapi dnevno), mogu onemogućiti fiziološku funkciju suznog filma i uzrokovati simptome suhog oka.

Uloga lijekova za sustavnu primjenu u izazivanju suhog oka je podcijenjena, no osim toga nedostaju podaci koji bi potvrdili njihovu ulogu jer je teško razlučiti suho oko uzrokovano bolešću i suho oko uzrokovano lijekovima.

Procjena uloge lijekova za lokalnu primjenu u izazivanju suhog oka složenija je od uloge sustavnih lijekova.

Postoje dokazi kako lijekovi za lokalnu primjenu, uključujući konzervanse, mogu izazvati upalu površine oka i biti okidač za nastanak suhog oka (aditivni učinak lijekovima za sustavnu primjenu).

Konzervansi u lijekovima za lokalnu primjenu mogu štetiti površini oka, i to u mnogo oblika, od kojih je jedan i suho oko.

Lijekovi za lokalnu primjenu koji kao konzervans koriste benzalkonijevklorid (BAK) uzrokuju nestabilnosti suznog filma, promjene na površini oka, te upalu očne spojnice.

 

 

Čimbenici okoliša, kao što su niska vlažnost okoliša, vjetar, propuh, klimatizacija ili grijanje mogu povećati nelagodu očiju u bolesnika koji imaju sindrom suhog oka.

Biljni iritansi i alergeni mogu pogoršati simptome, premda se ne smatra da ih oni i uzrokuju.

Suho oko se također može razviti i kod bolesnika koji boluju od sistemskih virusnih infekcija (virusa humane imunodeficijencije (HIV-a), virusa hepatitisa C (HCV), Epstein- Barr-ovog virusa (EBV).

Kod bolesnika koji boluju od simptoma atopije suho oko nastaje kao rezultat blefaritisa, ožiljaka na očnoj spojnici ili upotrebe antihistaminika.

Kod nekih neuroloških bolesti suho oko je posljedica nezatvaranja kapka i poremećaja u treptanju (Parkinsonova bolest, paraliza lica).

Važnost bezreceptnih pripravaka koji mogu izazvati suho oko ne bi trebalo previdjeti. I opservacijske i studije temeljene na prikazu slučaja ukazale su da čak i acetilsalicilna kiselina u kardioprotektivnoj dozi, te multivitamini mogu uzrokovati suho oko.

 

 

Uloga ljekarnika u skrbi za takve bolesnike je smanjiti i ublažiti simptome suhog oka, kao što su iritacija oka, crvenilo ili sluzav iscjedak, očuvati i poboljšati funkciju vida, smanjiti ili spriječiti strukturno oštećenje.

Bitno je da bolesnici shvate kako je sindrom suhog oka kronična bolest koja zahtjeva dugotrajno liječenje.

Bolesnicima je potrebno objasniti potrebu lokalnog liječenja, učestalost korištenja lijeka i trajanje liječenja. Poboljšanje stanja, tj. remisija može se postići ukoliko se simptomi kronične sustavne bolesti, koja je povezana sa nastankom suhog oka, poboljšaju.

Bolesnike koji se žale na simptome suhog oka treba pitati izaziva li koji od njihovih svakodnevnih lijekova kojeg koriste simptome suhih usta, jer to može ukazivati da taj lijek može uzrokovati ili pogoršati simptome suhog oka. U tom slučaju savjetuje se taj lijek zamijeniti drugim istovjetnih svojstava ili uzeti lijek u drugo vrijeme ako je moguće, tako da maksimalni efekt izazivanja suhog oka nastupi za vrijeme spavanja.

U slučaju da pacijent koristi lijekove u obliku kapi za oči i umjetne suze, važno mu je istaknuti da prvo treba primijeniti umjetne suze i 15-tak minuta nakon toga treba primijeniti lijek kako bi se suzni film oka zaštitio od konzervansa iz lijekova i zbog izbjegavanja efekta "wash out" terapije umjetnim suzama.

Za liječenje se koriste umjetne suze bez konzervansa, umjetne suze s konzervansima koji ne izazivaju suho oko, hidrogelovi, mukolitički agensi, kapi koje sadrže dekongestive (koriste se kratki period), blagi kortikosteroidi, dodaci  prehrani (omega-3 i omega-6 masne kiseline).

 

 

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..