Povodom Dana planeta Zemlje: Opasnost iz kućnih ljekarni - Što radite sa starim lijekovima? Iz medija

Povodom Dana planeta Zemlje: Opasnost iz kućnih ljekarni - Što radite sa starim lijekovima?

Kada ste zadnji put pregledali svoju kućnu ljekarnu? I što ste učinili sa starim lijekovima?
Ako ste ih bacili u smeće, odvod ili u WC školjku s izlikom da nitko neće znati ili da nikomu neće smetati pokoja tableta ili sirup, znajte da stvari baš i nisu tako jednostavne.

 

Šteta koja nastaje od starih lijekova bačenih u sustav kućnog otpada, uključujući i izlijevanje u kanalizaciju, predstavlja golemu opasnost za cijeli ekosustav. Tako bačeni lijekovi dospijevaju u tlo, rijeke, mora i jezera te utječu na žive organizme. U okolišu se neki lijekovi razgrađuju do toksičnih produkata, dio ih ostaje nepromijenjen, a dio se sa spojevima iz okoliša pretvara u nove produkte čiji je učinak zasad još nepoznat.

Uistinu zastrašuje činjenica da za određene lijekove koji se u okolišu strukturno potpuno mijenjaju i prelaze u nove spojeve još ne znamo kakav će utjecaj imati u budućnosti jer je potrebno vrijeme da bi se uočile posljedice, ističu u Hrvatskom farmaceutskom društvu. No i ono što dosad znamo o utjecaju starih lijekova na okoliš dovoljno je strašno.

U Hrvatskom farmaceutskom društvu otkrivaju nam neke od tih užasnih posljedica, na temelju različitih radova objavljenih na www.FIP.org, www.farmaceut.org, Pharmaceuticals in the enviroment 2010., Recikliraj.hr, http://www.adiva.hr/ne-bacajte-stare-lijekove.aspx (mag.pharm. Dahna Arbanas), Plivazdravlje.hr.

Lijekovi u vodama, naime, mogu promijeniti njihovu kiselost te izravno utjecati na promjene živih organizama, a i na čovjeka, koji je na vrhu hranidbenog lanca. Istraživanja koja su rađena na osnovi otpadnih voda otkrivaju da ostaci psihotropnih lijekova (oksazepam) djeluju tako što potiču agresivnost kod pojedinih vrsta riba, a uočeno je da norfloksacin (uroantiseptik) negativno djeluje na rast mikroalgi. Različiti spolni hormoni sintetskog podrijetla utječu na spolni razvoj riba, žaba, kornjača i puževa, ali i na njihovo ponašanje. Mužjaci pojedinih vrsta postaju neplodni i poprimaju obilježja ženske jedinke.

Prisutnost antibiotika u vodama rijeka i jezera prouzročila je povećanu otpornost bakterija. Postoje i drugi primjeri kako su lijekovi u okolišu utjecali na život. Primjerice, lijek diklofenak, koji se koristi i u veterini, utjecao je na pogibiju više milijuna strvinara u Aziji. No i mnogi drugi lijekovi, uključujući i antibiotike, antiparazitne lijekove, antidepresive i protutumorske lijekove imaju poguban utjecaj na okoliš, biljni i životinjski svijet, a time i na čovjeka.

Da opasnost nije preuveličana, pokazuje i dokument koji je u prosincu prošle godine u povodu sastanka čelnika UN-a na temu klimatskih promjena izdala Međunarodna farmaceutska federacija (FIP), čiji je član i Hrvatsko farmaceutsko društvo. U tom dokumentu, nazvanom "Zelena farmaceutska praksa: preuzimanje odgovornosti za utjecaj lijekova na okoliš" navodi se kako sve lijekovi mogu dospjeti u sustav vodoopskrbe, tlo i atmosferu, kakve štetne posljedice mogu imati na živa bića te se predlažu mjere da bi se ti opasni utjecaji smanjili.

Odgovornost za upravljanje lijekovima uključuje smanjenje utjecaja lijekova na okoliš, koji se može pojaviti već u fazi istraživanja i razvoja lijekova pa sve do odlaganja farmaceutskog otpada. Teži se zelenoj farmaciji, koja uključuje dizajn lijekova te proizvodne procese koji su u potpunosti ekološki prihvatljivi. Osim toga, za smanjenje količine otpada, uz ostalo, nužna je, ako ne i presudna, racionalna primjena lijekova, kažu u Hrvatskom farmaceutskom društvu. Koliko god lijekovi bili potrebni i uz pravilnu upotrebu liječe i pomažu, kada im prođe rok trajanja postaju opasni.

Stoga je veoma važna svijest ljudi da stari lijekovi nisu samo otpad već pripadaju kategoriji opasnog medicinskog otpada i zahtijevaju posebno zbrinjavanje i odlaganje. Lijekovi se, naime, moraju uništiti na temperaturama višim od 1000°C kako njihov sadržaj ili produkti razgradnje ne bi dospjeli u okoliš.

Farmaceutski otpad čine svi lijekovi, ljekovite tvari i pripravci te njihova ambalaža koji su postali neupotrebljivi zbog isteka roka valjanosti, prolijevanja, rasipanja, ako su pripremljeni, ali nisu upotrijebljeni i slično. Ljekarne imaju obvezu preuzimati stare lijekove i drugi farmaceutski otpad neovisno o podrijetlu. Stoga redovito pregledavajte svoju kućnu ljekarnu i sve stare lijekove ili one koji su promijenili izgled odnesite u najbližu ljekarnu, ambulantu ili dom zdravlja, gdje ćete ih odložiti u posebne kontejnere ili predati osoblju.

Također, u ljekarnu donesite i lijekove za koje niste sigurni čemu služe ili kako se koriste.

Ljekarnik će vam pomoći i reći vam o kojem je lijeku riječ ili vas uputiti komu se trebate obratiti. Također, ne koristite i ne kupujte lijekove i pripravke koji vam nisu nužni te smanjite neracionalnu pretjeranu uporabu.

 

 

IZVOR:

Večernji list, 22.04.2016., Mirela Drkulec Miletić

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..