Obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti (14. studenoga): "Pogledaj dijabetes u oči!" Svijet

Obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti (14. studenoga):

14. studenoga obilježava se Svjetski dan šećerne bolesti.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da u svijetu danas više od 366 milijuna osoba boluje od šećerne bolesti, a stručnjaci procjenjuju da će, bez javnozdravstvene intervencije do 2030.g. taj broj porasti do 550 milijuna. Dijabetes je odgovoran za 4.6 millijuna smrti godišnje - svakih 7 sekundi umire jedan oboljeli. Osim toga, dijabetes je jedan od prvih deset uzročnika invalidnosti i komplikacija kao što su srčani udar, moždani udar, amputacije i oštećenja vida. Kod 50% osoba s dijabetesom bolest je još neotkrivena.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da u svijetu danas više od 366 milijuna osoba boluje od šećerne bolesti, a stručnjaci procjenjuju da će, bez javnozdravstvene intervencije do 2030.g. taj broj porasti do 550 milijuna. Dijabetes je odgovoran za 4.6 millijuna smrti godišnje - svakih 7 sekundi umire jedan oboljeli. Osim toga, dijabetes je jedan od prvih deset uzročnika invalidnosti i komplikacija kao što su srčani udar, moždani udar, amputacije i oštećenja vida. Kod 50% osoba s dijabetesom bolest je još neotkrivena.

Šećerna bolest obuhvaća grupu metaboličkih bolesti karakteriziranih hiperglikemijom, koja je posljedica poremećaja stvaranja, lučenja i/ili djelovanja inzulina, a predstavlja velik javnozdravstveni problem. Prema procjeni IDF-a prevalencija šećerne bolesti za dobnu skupinu od 20 do 79 godina starosti u svijetu u 2013. godini iznosila je 8,3%, a u Europi 8,5%. Prema podacima CroDiab registra, u Republici Hrvatskoj 2014. godine broj oboljelih odraslih osoba iznosio je 254.296. Važno je naglasiti da 50% bolesnika nije otkriveno tako da se ukupan broj oboljelih procjenjuje na više od 400.000.

Ukupan trošak za šećernu bolest iznosi 11,5% od ukupnih troškova HZZO-a. 86% tih troškova odnosi se na komplikacije dijabetesa.

Šećerna bolest nalazi se na devetom mjestu vodećih uzroka smrti u 2014. godini s 2,48% udjela u ukupnoj smrtnosti na 100.000 stanovnika (za muškarce ona iznosi 2,07% a za žene 2,85%). S obzirom na veliki broj oboljelih, ali i izraženi trend daljnjeg porasta, šećerna bolest predstavlja veliki javnozdravstveni problem. Najčešće komplikacije šećerne bolesti su kardiovaskularne bolesti, nefropatija, retinopatija, neuropatija, dijabetičko stopalo i posljedična amputacija donjih ekstremiteta. Komplikacije su glavni uzrok mortaliteta i sve većeg opterećenja zdravstvenog proračuna. Danas se oko 85 posto sredstava utrošenih za dijabetes utroši upravo na liječenje komplikacija te bolesti. Trošak liječenja šećerne bolesti i njezinih posljedica u Hrvatskoj iznosi 2,5 milijarde kuna godišnje, odnosno 11,5 posto proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. 
 

 

Osnovni tipovi šećerne bolesti

 

Dijabetes tip 1

Dijabetes tipa 1 je bolest u čijoj je osnovi propadanje stanica gušterače koje proizvode inzulin. Posljedično, gušterača oboljelih osoba proizvodi vrlo malo ili nimalo inzulina te ga moraju nadoknaditi izvana. Dijabetes tip 1, koji se prije nazivao i mladenački dijabetes najčešće se dijagnosticira u dječjoj dobi ili adolescenciji. Neadekvatna proizvodnja inzulina ili njegova nedjelotvornost uzrokuju povišenu razinu glukoze u krvi (hiperglikemija). Ona može rezultirati dugoročnom štetom za organizam, odnosno oštećenjem pojedinih organa i tkiva.

 

Dijabetes tip 2

Razvoj dijabetesa tipa 2 obilježen je inzulinskom rezistencijom. Kod ljudi s tim tipom šećerne bolesti tijelo ne može učinkovito upotrijebiti proizvedeni inzulin, odnosno inzulin ne može obaviti svoj „zadatak” i olakšati ulazak glukoze iz krvotoka u stanice. Ovaj oblik šećerne bolesti u velikom broju slučajeva može se držati pod kontrolom pozitivnim zdravstvenim ponašanjem: redovitom tjelovježbom, uravnoteženom prehranom i izbjegavanjem koroničnog stresa. Međutim, često su potrebni i lijekovi koji se uzimaju oralno, a u težim slučajevima i inzulin. Gotovo 90% oboljelih od dijabetesa ima dijabetes tipa 2.

 

Gestacijski (trudnički) dijabetes

Gestacijski dijabetes je stanje u kojem žene koje ranije nisu imale dijabetes, u trudnoći imaju visoke razine glukoze u krvi. Ovaj oblik dijabetesa pogađa oko 4% trudnica. Ima razmjerno malo simptoma i obično nestane kada završi trudnoća. Rizičan je za dijete i majku. Novorođenčad majki s gestacijskim dijabetesom imaju povećan rizik prekomjerne porođajne težine (što može dovesti do komplikacija pri porođaju), veći rizik od drugih medicinskih komplikacija nakon porođaja i često imaju povećan doživotni rizik za netoleranciju glukoze i pretilost. Kod žena koje su imale GDM veća je mogućnost pojave dijabetesa tipa 2.

 

Koji su rizični čimbenici nastanka šećerne bolesti?

Dijabetes tipa 2 ima mnogo rizičnih čimbenika::

• pretilost ili prekomjerna tjelesna težina;
• nedostatak tjelesne aktivnosti;
• netolerancija na glukozu;
• neuravnotežena prehrana;
• starija životna dob;
• povišen krvni tlak i kolesterol;
• slučajevi dijabetesa u obitelji;
• gestacijski (trudnički) dijabetes;
• etnička pripadnost-zapažena je učestalija pojavnost dijabetesa kod Azijaca, Latinoamerikanaca, domorodaca (SAD, Kanada, Australija) te Afroamerikanaca.

 

Kada treba posumnjati na pojavu šećerne bolesti?

Na dijabetes trebamo posumnjati kad se pojavi:

• učestalo mokrenje;
• pretjerana i učestala žeđ;
• pojačani apetit;
• gubitak težine;
• umor;
• smetnje koncentracije;
• povraćanje i bol u trbuhu (često zamijenjeni za simptome drugih bolesti);
• osjećaj bockanja ( „trnci”) u šakama ili stopalima;
• zamućen vid, česte upale te sporo zacjeljivanje rana.

 

Komplikacije

Dijabetes je kronično i doživotno stanje koje zahtijeva pozorno nadziranje i kontrolu. Ako s dijabetes ne kontrolira razina šećera u krvi može postati vrlo visoka. Dugoročno, visoka razina šećera u krvi može rezultirati oštećenjem različitih organa i tkiva.

 

Moguće komplikacije :

• srčano-žilne bolesti ( koronarna bolest srca koja može uzrokovati srčani udara i moždani udar);
• bolesti bubrega (dijabetička nefropatija) koje mogu rezultiratii potpunim zatajenjem bubrega i potrebom za dijalizom ili transplantacijom bubrega;
• oštećenja živaca (dijabetička neuropatija) koja može dovesti do oštećenja tkiva (kožnog I potkožnog tkiva) s ulceracijma I nekrozama (odumiranjem tkiva), najčešće na stopalima;
• oštećenje vida (dijabetička retinopatija) koje karakterizira oštećena mrežnica oka, a može dovesti do djelomičnog ili potpunog gubitka vida.

 

Edukacija

Šećerna bolest nameće doživotno opterećenje oboljelima i traži višestruko donošenje odluka u vezi s kontroliranjem bolesti. Ljudi oboljeli od dijabetesa moraju redovito mjeriti glukozu u krvi, uzimati lijekove, redovito vježbati i prilagoditi svoje prehrambene navike. Radi kronične karakteristike ove bolesti i potrebe za „discipliniranim” načinom života često je potrebna i psihološka podrška oboljelima kako bi se prilagodili i naučili nositi s novim životnim izazovima. Oboljelim osobama važno je omogućiti kontinuiranu i kvalitetnu edukaciju prilagođenu njihovim potrebama koju provode kvalificirani zdravstveni djelatnici.
Ulaganja u edukaciju o dijabetesu i programe za njegovu prevenciju višestruko su isplativi kroz povećanu kvalitetu života oboljelih, smanjenje broja komplikacija i sprječavanje pojave bolesti u rizičnim skupinama. Smanjenjem broja komplikacija i broja novooboljelih štede se i sredstva u zdravstvenom sustavu.

 

Prevencija

U primarnoj prevenciji, najvažnija je edukacija o dijabetesu: od prepoznavanja rizika do postavljanja realnih ciljeva u unaprjeđenju zdravlja, a time i sprječavanja pojave šećerne bolesti.

Dijabetes tipa 1 ne se može spriječiti. Još uvijek se istražuju čimbenici koji se smatraju uzročnicima uništavanja stanica koje proizvode inzulin. Dok se dijabetes tipa 2 može spriječiti održavanjem primjerene tjelesne težine, redovitom tjelesnom aktivnošću i uravnoteženom prehranom. 

Međunarodna dijabetička federacija (IDF) predlaže jednostavan plan od tri koraka za prevenciju dijabetesa tipa 2 kod ljudi s povećanim rizikom od obolijevanja. IDF preporučuje prepoznavanje ljudi iz rizične skupine oportunističkim probirom ili samotestiranjem.

Osobe s povećanim rizikom obolijevanja od dijabetesa lako se mogu prepoznati uz pomoć jednostavnog upitnika koji procjenjuje čimbenike rizika kao što su dob, opseg struka, povijest dijabetesa u obitelji te povijest kardiovaskularnih bolesti i gestacijskog (trudničkog) dijabetesa. Osobama za koje se utvrdi da pripadaju rizičnoj skupini zdravstveni djelatnik trebao bi provjeriti razinu glukoze u krvnoj plazmi kako bi se otkrila eventualna povišena razina glukoze natašte (IFG) ili oštećena tolerancija glukoze (ITG) jer oboje upozorava na povećan rizik od dijabetesa tipa 2. Prevenciju treba usmjeriti prema onima kod kojih postoji rizik kako bi se odgodila ili izbjegla pojava dijabetesa tipa 2.

Prevenciju treba usmjeriti prema onima kod kojih postoji rizik kako bi se odgodila ili izbjegla pojava dijabetesa tipa 2. Kada govorimo o primarnoj prevenciji, edukacija o dijabetesu ima važnu ulogu: od prepoznavanja rizika do postavljanju realnih ciljeva u unaprjeđenju zdravlja, a time i sprječavanja pojave šećerne bolesti. Sekundarna prevencija podrazumijeva rano otkrivanje bolesti kroz preventivne preglede, odnosno osnovne mjere primarne zdravstvene zaštite. 

IDF preporučuje minimalno 30 minuta tjelesne aktivnosti na dan. Preporučuje se: brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla ili ples. Redovito hodanje podrazumijeva minimalno 30 minuta dnevno što dokazano smanjuje rizik od nastanka dijabetesa tipa 2 za 35-40%.

 

Javnozdravstvene postavke

 

Šećerna bolest kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema zahtjeva veliku pozornost javnozdravstvene struke i svih struktura društva:

• svaka vlada treba provoditi učinkovitu zdravstvenu strategiju i politiku u prevenciji i kontroli šećerne bolesti;
• svakoj oboljeloj osobi mora biti omogućena edukacija koja bi joj pomogla u kvalitetnoj kontroli bolesti;
• cjelokupna, rizična i ciljana populacija trebale bi biti biti educirane o znakovima upozorenja šećerne bolesti, načinima sprječavanja pojave bolesti i načinima sprječavanja komplikacija;
• sve zemlje trebale bi obilježavati Svjetski dan šećerne bolesti.

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 24.lipnja 2015. godine usvojen je nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećrnom bolesti 2015-2020.

 

 

Ana Puljak, dr.med., spec.javnog zdravstva, Voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, Služba za javno zdravstvo

Nastavni zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba dr. Andrija Štampar

Hrvatsko farmaceutsko društvo Copyright © 2014. All Rights Reserved. Izrada mikroNET d.o.o..