Hrvatsko farmaceutsko društvo i ove je godine sudjelovalo kao partner HealthComm Foruma, regionalne konferencije posvećene razvoju zdravstvenog sustava i stvaranju zdravijeg društva.

Posebno nas veseli što su među finalistima ovogodišnjih HealthComm Awardsa bili i projekti u kojima aktivno sudjeluju farmaceuti, uključujući i projekt #ljekarnikzna, kao i niz drugih inicijativa koje potvrđuju važan doprinos farmaceutske struke unapređenju zdravstvene skrbi.

Sudjelovanjem na konferenciji Hrvatsko farmaceutsko društvo željelo je dati svoj doprinos razmatranjima o budućnosti zdravstvenog sustava te važnosti učinkovitog korištenja postojećih stručnih kompetencija u ostvarivanju boljih zdravstvenih ishoda za pacijente.

U kontekstu tema otvorenih tijekom ovogodišnjeg HealthComm Foruma pripremili smo i kratko promišljanje o ulozi farmaceutske struke u stvaranju zdravijeg društva i daljnjem razvoju zdravstvenog sustava.

 

Perspektiva farmaceutske struke u agendi za zdravo društvo

Postizanje zdravijeg društva zahtijeva učinkovito korištenje svih stručnih kompetencija koje zdravstveni sustav već ima na raspolaganju. U uvjetima starenja stanovništva, porasta kroničnih bolesti i sve većeg opterećenja zdravstvenih djelatnika, održivost zdravstvene skrbi neće ovisiti isključivo o dodatnim ulaganjima, već i o sposobnosti sustava da prepozna i učinkovito uključi postojeće stručne potencijale.

Farmaceutska struka jedan je od takvih potencijala. Od razvoja i proizvodnje lijekova, preko bolničkog do javnog ljekarništva, farmaceuti svakodnevno sudjeluju u procesima koji izravno utječu na sigurnost liječenja, učinkovitost terapije i zdravstvene ishode pacijenata. Posebno u području ljekarništva postoji značajan prostor za sustavnije uključivanje farmaceuta u procese skrbi o pacijentima.

Kompetencije potrebne za provođenje takve skrbi postoje. Hrvatski ljekarnički kompetencijski okvir jasno definira znanja, vještine i profesionalne odgovornosti koje se očekuju od ljekarnika. Struka kroz kontinuiranu edukaciju i razvoj novih modela ljekarničkih usluga aktivno radi na stvaranju preduvjeta za kvalitetniju i mjerljivu ljekarničku skrb. Izazov ostaje stvaranje organizacijskih uvjeta koji će omogućiti punu primjenu postojećih kompetencija. To uključuje i odgovarajuće vrednovanje stručnog rada te stvaranje uvjeta za veći fokus na skrb o pacijentima.

Posebno je važno naglasiti da su brojni ishodi ljekarničkih intervencija mjerljivi. Adherencija, medikacijske pogreške, polifarmacija, racionalnost propisivanja i primjene lijekova te brojni drugi pokazatelji predstavljaju konkretne podatke koje je moguće pratiti i analizirati. Upravo mogućnost praćenja takvih pokazatelja stvara preduvjete za objektivno vrednovanje doprinosa ljekarničke skrbi zdravstvenim ishodima pacijenata.

Digitalni alati i programi koji omogućuju bilježenje i praćenje takvih podataka već su dostupni, međutim, bez njihove sustavne integracije u zdravstveni sustav, bez interoperabilnosti i bez jasnog vrednovanja stručnih intervencija koje proizlaze iz tako prikupljenih podataka, postoji rizik da kvalitetni alati postanu dodatno administrativno opterećenje čija provedba ovisi o individualnom angažmanu pojedinaca.

Razvoj novih modela skrbi ne ovisi samo o stručnim i organizacijskim preduvjetima, već i o njihovoj prepoznatljivosti među građanima. Pacijent mora jasno znati koje usluge može očekivati na pojedinoj razini skrbi. Ne možemo očekivati od građana da koriste zdravstvene usluge koje ni sam sustav nije jasno definirao i komunicirao. To uključuje i ljekarništvo.  Važno je jasno komunicirati ulogu ljekarnika kao zdravstvenog djelatnika koji aktivno sudjeluje u skrbi o pacijentu, a ne isključivo u procesu izdavanja lijekova.

Uspješnost liječenja ne ovisi isključivo o odabiru odgovarajuće terapije, već i o tome razumije li pacijent kako i zašto lijek primjenjuje. Ljekarnici kroz svakodnevni kontakt s pacijentima imaju priliku prepoznati nesigurnosti, razjasniti nedoumice i pružiti podršku. Riječ je o stručnom radu koji predstavlja sastavni dio kvalitete zdravstvene skrbi.

Na razini sekundarne zdravstvene zaštite doprinos unapređenju zdravstvene skrbi daju bolnički ljekarnici. Uvođenje sustava raspodjele jedinične terapije u hrvatskim bolnicama otvorilo je dodatni prostor za njihovo aktivnije uključivanje u interdisciplinarne timove. Takvi modeli rada doprinose sigurnijoj primjeni lijekova, racionalnijem korištenju resursa te predstavljaju primjere dobre prakse koje je potrebno prepoznavati, vrednovati i sustavno širiti. 

Razvoj ljekarničke djelatnosti također uključuje stvaranje uvjeta za profesionalni razvoj i zadržavanje stručnjaka unutar sustava, čemu će pridonijeti i kontinuirano ulaganje u specijalističko usavršavanje magistara farmacije.

Brojni elementi potrebni za daljnji razvoj zdravstvene skrbi već postoje. Pitanje nije samo njihova dostupnost, već i naša sposobnost ih prepoznamo, povežemo i učinkovito koristimo. U tom kontekstu farmaceutska struka predstavlja važan resurs koji može pridonijeti održivijem zdravstvenom sustavu i stvaranju zdravijeg društva. 

 

 

Hrvatsko farmaceutsko društvo nastavit će aktivno sudjelovati u stručnim raspravama i inicijativama koje doprinose razvoju zdravstvenog sustava te prepoznavanju uloge farmaceutske struke u ostvarivanju boljih zdravstvenih ishoda za pacijente.