Povodom obilježavanja 15. HRVATSKOG DANA LJEKARNI, Sekcija za javnu ljekarničku djelatnost priredila je seriju stručnih teksova o probioticima. Članovi Sekcije i autori su:
Martina Šepetavc, mag. pharm. (predsjednica Sekcije),  Margita Držaić, mag. pharm., univ. mag. pharm., Ingrid Kummer, mag. pharm., univ. mag. pharm., Ana Galić Skoko, mag. pharm., Olgica Velkovski Škopić, mag. pharm. i Ruža Leibhardt, mag. pharm.

II DIO: PROBIOTICI I PREVENCIJA PROLJEVA UZROKOVANIH ANTIBIOTICIMA

Proljev povezan s antibioticima (AAD) česta je komplikacija terapije antibioticima, definirana kao proljev koji se javlja u vezi s liječenjem antibioticima, isključujući druge etiologije.

Češće je uzrokovan antibioticima koji su učinkoviti za liječenje infekcije anaerobnim bakterijama (npr. klindamicin, penicilin, amoksicilin i klavulanska kiselina itd.) što uzrokuje značajniji poremećaj u ravnoteži crijevnog mikrobioma.

Klinički se AAD može prikazati kao blagi proljev, ali može biti prisutan i kao fulminantni pseudomembranozni kolitis uzrokovan Clostridium difficile.

Mjere koje mogu spriječiti AAD ograničene su uglavnom na smanjenje uporabe antibiotika, vrste propisanog antibiotika i uporabu probiotika. Postoje snažni dokazi za uporabu probiotika u prevenciji proljeva koji se javljaju tijekom ili nakon uzimanja antibiotika.

Postoje određene skupine pacijenata koje bi imale najviše koristi od uporabe probiotika tijekom uzimanja antibiotika, uključujući djecu mlađe dobi, hospitaliziranu djecu i djecu koja su već imala AAD (osobito proljev povezan s C. difficile).

Uvijek se postavlja pitanje kada primijeniti probiotik kako ga antibiotik ne bi uništio te bi posljedično djelovanje probiotika izostalo.

Neki probiotički sojevi (poput S. boulardii) otporni su na antibiotike te se mogu koristiti zajedno sa dozom antibiotika. Svi ostali sojevi probiotika primjenjuju se 2 sata odvojeno od doze antibiotika. Nakon tog vremena, dovoljna koncentracija probiotičkih bakterija može dospjeti do crijeva u živom obliku.

Važno je naglasiti da je probiotik potrebno uzimati od prvog dana terapije antibiotikom te nastaviti još barem tjedan dana nakon završetka terapije.

 

ODRASLI

PROBIOTIČKI SOJ, PREBIOTIK, SINBIOTIKPREPORUČENA DOZARAZINA DOKAZA
Lactobacillus acidophilus CL1285 i L. casei pacijenata

(Bio-K + CL1285)

>10¹⁰ CFU/dnevno1
Lactobacillus rhamnosus GG

 

10¹⁰ CFU/kapsula 2 x dnevno1
Saccharomyces boulardii CNCM I 7455 x 10¹⁰ CFU/

kapsula ili 250 mg 2x dnevno

1
Lactobacillus reuteri DSM 179381 x 10⁸ CFU 2x dnevno3
Lactobacillus acidophilus NCFM, L.

paracasei Lpc-37, Bifidobacterium lactis Bi-

07, B. lactis Bi-04

1,70¹⁰ CFU2
Bifidobacterium bifidum W23, B. lactis W18,

B. longum W51, Enterococcus faecium W54,

Lactobacillus acidophilus W37 i W55,

L. paracasei W72, L. plantarum W62, L. 16

rhamnosus W71 i L. salivarius W24

10⁹ CFU/g (5 g 2x dnevno)2

*razina dokaza 1 – najviša razina dokaza koja označava sustavni pregled randomiziranih istraživanja ili “n-of-1 istraživanja”

*razina dokaza 2 – randomizirano istraživanje ili promatračka studija s izraženim učinkom

*razina dokaza 3 – nerandomizirana kontrolirana skupina/ longitudinalna studija

 

DJECA

PROBIOTIČKI SOJ, PREBIOTIK, SINBIOTIKPREPORUČENA DOZARAZINA DOKAZA
Lactobacillus rhamnosus GG

 

1-2x 10¹⁰ CFU1
Saccharomyces boulardii200 – 500 mg1

 

Literatura:

Hojsak I.   Probiotics in Children: What Is the Evidence?. Pediatr Gastroenterol Hepatol Nutr. 2017 Sep;20(3):139-146.  https://doi.org/10.5223/pghn.2017.20.3.139.

Hauser G, Benjak Horvat I, Zelić M, Prusac M, Velkovski Škopić O. Probiotici i prebiotici – koncept. Medicus [Internet]. 2020 [pristupljeno 15.10.2021.];29(1 Hepatologija danas):95-114. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/232206