Sudionici XVIII. Savjetovanja farmaceuta Hrvatske, održanog u organizaciji Udruženja farmaceuta Dalmacije Hrvatskog farmaceutskog društva u Solarisu, 13.-15. svibnja 2016., zaključili su da je skup bio vrlo dobro organiziran i posjećen te sadržajan i iznimno koristan za farmaceutsku struku i sve interesne sudionike na području farmacije.

 

 

Sudionici XVIII. Savjetovanja farmaceuta Hrvatske, održanog u organizaciji Udruženja farmaceuta Dalmacije Hrvatskog farmaceutskog društva u Solarisu, 13.-15. svibnja 2016., zaključili su da je skup bio vrlo dobro organiziran i posjećen te sadržajan i iznimno koristan za farmaceutsku struku i sve interesne sudionike na području farmacije.

Prije donošenja stručnih zaključaka sudionici su izrazili nezadovoljstvo i žaljenje što Savjetovanju nije službeno prisustvovao niti jedan predstavnik (izaslanik) Ministarstva zdravlja, unatoč činjenici da je Ministarstvo zdravlja ipak bilo pokrovitelj ovog stručnog skupa koji je najveći ovogodišnji farmaceutski skup s više od 600 sudionika.

Nameće se zaključak kako se u budućim aktivnostima jasno mora naglasiti Ministarstvu zdravlja doprinos i važnost ljekarnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu, te ukazati Ministru zdravlja da Hrvatska ima na raspolaganju kvalitetan visokoobrazovani zdravstveni kadar za čiju je specifičnu izobrazbu država uložila iznimna sredstva, te ljekarnike treba aktivnije angažirati, uvažavati i pravovaljano vrednovati, na dobrobit maksimalne dostupnosti zdravstvene zaštite, sigurne i učinkovite farmakoterapije, održivosti zdravstvenog sustava u cjelini, te u konačnici najvažnije- na dobrobit zdravlja zajednice!

 

 

Tijekom trodnevnog skupa na kojem je sudjelovao veliki broj stručnih predavača iz Hrvatske i inozemstva, donešeni su sljedeći stručni zaključci:

 

Zaključci Savjetovanja farmaceuta:

 

  • Potrebno je što prije odrediti strateške nacionalne ciljeve i izraditi cjeloviti dokument Strategije razvoja hrvatskog ljekarništva do 2020., na temelju strukovne prosudbe i dokumenta „Vizija ljekarništva 2020., kojeg je izradila Sekcija javnog ljekarništva FIP-a.  Predložen je rok izrade do kraja 2016., da bi implementacija Strategije započela u 2017. godini.

 

  • Hrvatsko farmaceutsko društvo je, kao članica Međunarodne farmaceutske federacije, izdalo navedeni dokument o globalnoj strategiji javnog ljekarništva “Vizija ljekarništva 2020” na hrvatskom jeziku (objavljen u Farmaceutskom glasniku u siječnju 2016. godine), stoga ovakav dokument koji je već dostupan hrvatskim ljekarnicima treba biti kvalitetna platforma za brzu izradu maksimalno kvalitetnog nacionalnog dokumenta.

 

  • Ministarstvo zdravlja treba biti bolje upoznato s izobrazbom, ulogom i specifičnim znanjima i vještinama ljekarnika, kako bi moglo u svojim nacionalnim strategijama te svim ostalim aktivnostima vezanim uz pružanje zdravstvene zaštite poboljšati učinak terapijskih ishoda, preventivnih intervencija, potaknuti racionalnu farmakoterapiju, jamčiti maksimalnu dostupnost zdravstvene zaštite te odgovornu primjenu sigurnih lijekova visoke kakvoće. Ljekarnik mora biti kvalitetnije angažiran, bolje vrednovan i kvalitetnije iskorišten u svim procesima zdravstvene skrbi, a Ministarstvo zdravlja treba odgovornije i aktivnije skrbiti o ljekarničkoj djelatnosti kao važnom dijelu zdravstvene zaštite Republike Hrvatske u sustavu javne zdravstvene mreže. Obzirom da je ljekarnička djelatnost intenzivno izložena liberalizaciji i stigmatizaciji, te parafiskalnim nametima kao da je riječ o trgovini ili gospodarskoj djelatnosti, Ministarstvo zdravlja treba odlučno intervenirati da se “ljekarna” u nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti svrsta pod djelatnosti zdravstvene zaštite, kamo i pripada, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Kroz uspješno partnerstvo i strateško upravljanje s ovako vrijednom strukom, razina zdravstvene zaštite u cjelini može biti puno kvalitetnija, terapijski ishodi bolji, nacionalni programi učinkovitiji, a uštede u zdravstvenom sustavu mogu biti iznimno značajne!

 

  • Hrvatsko ljekarništvo u partnerskom odnosu s farmaceutskom industrijom i HALMED-om treba razvijati i osigurati dostupnu i sigurnu primjenu kvalitetnih i učinkovitih  lijekova za sve pacijente u RH. Hrvatski ljekarnici temeljem stečenih stručnih kompetencija tijekom fakultetskog obrazovanja mogu odgovorno i stručno provoditi generičku supstituciju lijekova kao dio odgovorne zdravstvene skrbi, štiteći interes pacijenta i zajednice. Zato se opravdano zalažu za što bržu izradu nacionalne liste zamjenjivih lijekova.

 

  • Za provođenje novog sustava stručnog osposobljavanja budućih magistara farmacije kao i njihovog mentoriranja potrebna je suradnja obje visokoškolske znanstveno-obrazovne institucije – Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Studija Farmacija Sveučilišta u Splitu. Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatsko farmaceutsko društvo kao partneri tim institucijama trebaju pomoći u usklađivanju kvalitete cijelog procesa visokoškolskog obrazovanja te postignu usporedivi i usklađeni ishodi učenja, koji odgovaraju očekivanim i sve zahtjevnijim kompetencijama suvremenog ljekarnika.

 

  • Razvijanje, standardizacija i dokumentiranje osnovnih i dodatnih ljekarničkih usluga izuzetno  su važni za sadašnjost i budućnost hrvatskog ljekarništva. Trenutačno vrednovanje osnovne ljekarničke usluga je apsolutno nedostatno za održivost pružanja iste, a obzirom na kompleksne okolnosti u zdravstvenom sustavu u cjelini, postoji velika prijetnja za dostupnošću lijekova u zajednici, posebno u manjim ruralnim sredinama i lokalnoj zajednici. Uz aktivnije dokumentiranje i bolje vrednovanje već postojećih ljekarničkih usluga, nove ljekarničke usluge koje se razvijaju u okviru ljekarničke djelatnosti treba sustavno i odgovorno implementirati u svakodnevni ljekarnički rad, u konstruktivnom dijalogu s drugim zdravstvenim djelatnicima, prvenstveno liječnicima. Farmaceutski tehničari su važan dio ljekarničkog tima, te se prilikom implementacije dodatnih ljekarničkih usluga svakako treba integrirati i definirati njihov doprinos u konačnom pružanju ljekarničke skrbi. Sve postojeće i buduće ljekarničke usluge trebaju osigurati dodanu zdravstvenu vrijednost u liječenju i poboljšanju kvalitete života pacijenta, te shodno tome trebaju biti prepoznate, racionalno valorizorane i prikladno vrednovane u zdravstvenom sustavu.