Izvještaj nakon e – stručnog skupa „O indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama – UPITAJTE SVOG LJEKARNIKA“

VIDEO: UPITAJTE SVOG LJEKARNIKA

E – stručni skup „O indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama – UPITAJTE SVOG LJEKARNIKA“ održan je 20. listopada 2025. u sklopu pripremnih aktivnosti ususret obilježavanju 19. Hrvatskog dana ljekarni. Cilj ovogodišnjeg „dana otvorenih vrata ljekarni“ je vratiti fokus na razgovor o lijeku, u ljekarni, za recepturom.

Magistra farmacije Iva Kuliš, glavna koordinatorica za informiranje o farmakovigilanciji i racionalnoj farmakoterapiji u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) održala je predavanje „Sažetak opisa svojstava lijeka – pouzdani izvor informacija za sigurnu primjenu lijekova“. U predavanju su sistematično prikazana poglavlja i odjeljci u SmPC-u koji sadrže konkretne i precizne informacije bitne za brzu i praktičnu provjeru i informiranje zdravstvenog djelatnika o sigurnosti pojedinog lijeka. Ove upute pomažu ljekarnicima u svakodnevnom radu i olakšavaju informiranje pacijenta te omogućuju davanje pravovremenih i točnih savjeta o sigurnosti pojedinog lijeka za određenog pacijenta u kontekstu njegovog trenutnog stanja i bolesti.

Također, kolegica se osvrnula na dodatno dostupne informacije u sklopu dodatnih mjera minimizacije rizika (dMMR). Mjere se ostvaruju u obliku edukacijskih programa, kontroliranog pristupa lijeku ili pak kroz program prevencije trudnoće ili pisma zdravstvenim radnicima, a dostupne su u obliku predviđenom za zdravstvene djelatnike i/ili pacijente. Dotakli smo se i važnosti aktivnog prijavljivanja nuspojava, mjere koja omogućuje da sigurnosne informacije o pojedinom lijeku u svakom trenutku budu ažurirane te u skladu sa najnovijim dostupnim saznanjima.

Doktor Dinko Lupi, komunikator i zdravstveni edukator dao je praktične smjernice za jasnu i asertivnu komunikaciju s različitim „tipovima“ pacijenata u različitim situacijama. Kroz predavanje “Empatija iza recepture: kako riječima gradimo povjerenje i sigurnost pacijenta” podsjetio nas je da samo stručno znanje neće biti dovoljno ako ga nismo u mogućnosti na adekvatan način prenijeti našim pacijentima. Naveo je osnovne komunikacijske korake koji liječe, a to su: slušam pažljivo, pitam, prepoznajem emociju, a tek onda dajem uputu tj. savjetujem i to na način koji u danom trenutku osigurava najveće moguće razumijevanje i suradljivost pacijenta.

Na samom kraju, kroz panel raspravu: „Iz prakse: razgovor koji mijenja ishod“ prokomentirali smo četiri stvarna slučaja iz prakse naše kolegice, magistre Sandre Špoljar, koja više od deset godina radi kao ljekarnik, odnosno voditelj javne ljekarne, pri čemu aktivno i redovito bilježi vlastite ljekarničke intervencije. Prikazani slučajevi bili su izuzetno zanimljivi, ali prije svega životni i prepoznatljivi –  situacije s kojima se svaki ljekarnik može poistovjetiti.

U četiri slučaja, uz pomoć postavljanja pravih pitanja, osluškivanja reakcije pacijenta, aktivnu komunikaciju s drugim zdravstvenim djelatnicima te davanjem jasnih uputa spriječene su ukupno dvije duplikacije terapije, tri puta je spriječena medikacija bez indikacije, kontraindikacija te se osiguralo liječenje za indikaciju koja je do tada bila bez medikacije. Također, iz terapije je uklonjen lijek koji je izazivao nuspojavu čime je povećana podnošljivost terapije, a pritom i adherencija. Aktivnosti „samo“ jednog ljekarnika kod „samo“ četiri pacijenta u svim slučajevima dovele su do racionalizacije terapije, povećanja sigurnosti liječenja, te poboljšana terapijskih i kliničkih ishoda. To je ponajprije važno za svakog pojedinog pacijenta, međutim, tim istim intervencijama, posljedično su spriječeni i dodatni troškovi za zdravstveni sustav.

Kao zaključke skupa izdvajamo:

• Osiguravanje sigurne i učinkovite primjene lijekova zahtijeva aktivno sudjelovanje ljekarnika prilikom izdavanja lijeka, osobito u komunikaciji s pacijentima o pravilnoj primjeni i mogućim rizicima liječenja.
• Pravodobno i jasno informiranje pacijenta, uz empatičan pristup, smanjuje strah od nuspojava, povećava adherenciju terapiji i pridonosi racionalnoj primjeni lijekova.
• Svaki profesionalni razgovor za recepturom ima terapijski učinak – odgovarajuća komunikacija može spriječiti pogreške, razjasniti nedoumice i ojačati povjerenje između pacijenta i ljekarnika.
• Uz stručno znanje, komunikacijske vještine i suradnja s drugim zdravstvenim djelatnicima predstavljaju temelj sigurnije i učinkovitije farmaceutske skrbi te omogućuju pravodobno prepoznavanje i rješavanje terapijskih izazova.
• Uloga ljekarnika u zdravstvenom sustavu neupitna je, no njezin potencijal još uvijek nije u potpunosti prepoznat, iskorišten niti vrednovan. Dosljednim pružanjem mjerljivih i prepoznatljivih usluga, zajedno osiguravamo jačanje stručne vidljivosti farmaceuta.

Donosimo važne poveznice i reference, tijekom skupa prikazane kao materijale za dodatno učenje ili informiranje:

https://open.halmed.hr/  – Sustav OPeN, informacijski sustav HALMED – a za prijavu sumnji na nuspojave lijekova; namijenjen zdravstvenim radnicima

https://halmed.hr/Farmakovigilancija/Mjere-minimizacije-rizika-MMR/

www.halmed.hr/Lijekovi/Baza-lijekova

Beardsley R. Communication skills in pharmacy practice. Lippincott Williams & Wilkins; 2019

Snimka e – stručnog skupa bit će naknadno dostupna za pregled na mrežnim stranicama Hrvatskog farmaceutskog društva.

“O indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama – PITAJTE, SLUŠAJTE I RAZGOVARAJTE SA SVOJIM PACIJENTIMA”