Povodom Svjetskog dana ginekološke onkologije prisustvovala sam okruglom stolu „Za žensko zdravlje bez stigme i srama”, održanom 18. rujna 2026. u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu. Skup je organizirala udruga SVE za NJU, uz podršku stručnih i zdravstvenih organizacija. Rasprava je povezala prevenciju, liječenje ginekoloških karcinoma, kvalitetu života i potrebu za podrškom ženama koje žive s dijagnozom raka.
Prema podacima iz materijala sa skupa, u Hrvatskoj od ginekoloških karcinoma godišnje oboli više od 1700 žena, a više od 700 ih umre. Najveću pojavnost ima rak endometrija, dok je smrtnost najveća kod raka jajnika. Posebno je istaknuta važnost prevencije raka vrata maternice, od kojega godišnje oboli oko 300 žena, a umre oko 100.
U panel-raspravi sudjelovali su:
- Marko Klarić — Hrvatsko društvo za ginekološku onkologiju
- Gabrijela Sopta Primorac — World Gynecologic Oncology Day
- Kristina Katić — KBC Zagreb
- Dražen Butorac — KBC Sestre milosrdnice
- Karin Kuljanić — European Organisation for Research and Treatment of Cancer
- Ivana Portolan Pajić — Ministarstvo zdravstva
- Maja Erceg Tušek, psihologinja — SVE za NJU
- Ana Podhraški — pacijentica
Sudionici su govorili o ranom otkrivanju bolesti, mogućnostima liječenja i potrebi za novim terapijskim opcijama. Dr. Kristina Katić prikazala je složenost liječenja raka jajnika, a Marko Klarić istaknuo potrebu za ranijim otkrivanjem bolesti i boljim ishodima liječenja. Rasprava je pokazala da se skrb za bolesnicu ne može promatrati samo kroz izbor onkološke terapije: jednako je važno prepoznati kako bolest i liječenje utječu na svakodnevni život.
Iz perspektive onkološkog farmaceuta, posebno važnom smatram kontinuiranu farmaceutsku skrb tijekom cijelog puta bolesnice. Farmaceut može pomoći bolesnici razumjeti propisanu terapiju, prepoznati i pravodobno prijaviti nuspojave te provjeriti moguće interakcije s drugim lijekovima, bezreceptnim pripravcima i dodacima prehrani. U javnoj ljekarni često postoji prilika za razgovor između bolničkih kontrola, kada bolesnica ima nova pitanja ili teškoće s liječenjem. Takva pitanja treba povezati s nadležnim onkološkim timom, osobito kada simptomi zahtijevaju kliničku procjenu.
Jednako je važan način razgovora. Karin Kuljanić upozorila je na internalizirani sram, socijalnu izolaciju te teškoće povezane s plodnošću i seksualnim zdravljem. To su teme o kojima bolesnicama može biti teško govoriti čak i kada bitno utječu na kvalitetu života. Farmaceut treba omogućiti povjerljiv razgovor, saslušati bolesnicu bez osuđivanja i, prema potrebi, uputiti je na odgovarajuću psihosocijalnu i medicinsku podršku.
Svjedočanstvo pacijentice Ane Podhraški bilo je snažan podsjetnik da bolesnice trebaju prostor u kojem se njihov glas čuje. Podrška udruga, o kojoj su govorile i predstavnice skupa, može pomoći u informiranju, povezivanju i smanjenju osjećaja izolacije. Suradnju zdravstvenih djelatnika i udruga smatram važnim dijelom skrbi, posebno kada bolesnica treba pomoć koja nadilazi pojedinačni pregled ili izdavanje lijeka.
Onkološki farmaceut može konkretno pridonijeti ciljevima ovog skupa: jasnim i točnim informacijama, praćenjem sigurnosti terapije, poticanjem pravodobnog javljanja zdravstvenom timu te razgovorom koji čuva dostojanstvo bolesnice. Borba protiv stigme počinje i u svakodnevnom susretu s pacijenticom — kada joj omogućimo da bez srama postavi pitanje o bolesti, liječenju ili kvaliteti života.
Vesna Pavlica
predsjednica Sekcije za onkološko ljekarništvo HFD-a
