Znanstvenici i stručnjaci uveli su novi pojam za crijevnu mikrofloru – mikrobiota. On se definira kao zbroj svih mikroorganizama na ljudskom tijelu ili unutar njega.

U crijevima čovjeka živi oko 100 milijuna živih bakterija. Svaki spomen bakterija povezujemo s lošim, no mnoge od tih bakterija su nam potrebne i korisne. Bakterije dijelimo na „dobre” ili korisne (uobičajeno prisutne u našem organizmu, tzv. mikrobiota), i „loše” ili patogene (dolaze izvana i mogu uzrokovati bolest), a njihova ravnoteža utječe na brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na sveukupno zdravlje čovjeka.

 

Znanstvenici i stručnjaci uveli su novi pojam za crijevnu mikrofloru – mikrobiota. On se definira kao zbroj svih mikroorganizama na ljudskom tijelu ili unutar njega.

U crijevima čovjeka živi oko 100 milijuna živih bakterija. Svaki spomen bakterija povezujemo s lošim, no mnoge od tih bakterija su nam potrebne i korisne. Bakterije dijelimo na „dobre” ili korisne (uobičajeno prisutne u našem organizmu, tzv. mikrobiota), i „loše” ili patogene (dolaze izvana i mogu uzrokovati bolest), a njihova ravnoteža utječe na brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na sveukupno zdravlje čovjeka.

 

Zašto je važna bakterijska mikrobiota?

Bakterije koje prirodno žive u našim crijevima imaju brojne funkcije koje su od vitalne važnosti za naše zdravlje:

  • sudjeluju u procesima probave, posebno probave šećera i masti
  • poboljšavaju apsorpciju oligoelemenata
  • sprečavaju prolazak štetnih mikroorganizama (virusa, bakterija i ostalih štetnih čestica), kao fiziološka barijera
  • omogućuju pravilno morfološko i funkcionalno sazrijevanje probavnog sustava kod djece
  • sudjeluju u razgradnji žučne kiseline i nekih hormona kod djece
  • kontroliraju kvalitetu i količinu crijevnih plinova
  • sudjeluju u proizvodnji i apsorpciji vitamina K i vitamina B skupine
  • sudjeluju u razgradnji i apsorpciji različitih lijekova

Probiotici su živi mikroorganizmi koji primijenjeni u adekvatnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina.

Prebiotici nisu živi mikroorganizmi, to su neprobavljivi ugljikohidrati. Potječu iz biljnih izvora, a u prehrambenim proizvodima nalazimo ih u obliku inulina, oligofruktoze i fruktooligosaharida (FOS). Dodaju se u fermentirane mliječne proizvode kao blagi zaslađivači. Pogodni su i za dijabetičare jer imaju glikemijski indeks nula. Prebiotici služe kao hrana probioticima.

 

 

 

 

IZVOR:

http://www.linex.hr/linex-proizvodi/crijevna-mikrobiota/index.html